Rečica je naselje u blizini Karlovca, u čijem se sastavu administrativno nalazi. Rečica je društveno, umjetničko i športsko središte, u kojoj djeluje Kulturno-umjetničko društvo “Rečica”, nogometni klub “Mladost”, dobrovoljna vatrogasna društva “Rečica-Matica”, “Rečica Kolodvor” i “Donja Rečica” te lovačko društvo “Rečica”. Rečica je također središte župe sv. Ivana Krstitelja, kojoj još pripadaju i sela Luka Pokupska, Zamršje i Karasi. Navedena sela i administrativno pripadaju Mjesnom odboru Rečica te društvenoj zajednici Rečice. Sama Rečica ima 200 domaćinstava i oko 700 žitelja, a zajedno s Lukom Pokupskom, Zamršjem i Karasima ima točno 379 domaćinstva i 1175 žitelja.
Rečica se u dokumentima spominje u 15. st. Najveća kulturno-povijesna baština Rečice i šire okolice je dvorac Draškovića, ostatak nekad mnogo većeg vlastelinstva. Dvorac je najpoznatiji po grofu Janku Draškoviću koji je u njemu boravio u prvoj polovici 19. stoljeća.
Rečica je od Karlovca udaljena desetak kilometara i smještena je na rijeci Kupi. Kupa je na tom dijelu svoga toka široka i pitoma, plovna i korisna rijeka. Dio ovog naselja je po njoj i dobio ime “Luka Pokupska”, jer bilo je to u istinu pravo pristajalište. Za niska vodostaja Kupe ovdje se istovarivala roba, ponajprije žito, koje se je onda konjskom zapregom prevozilo u Karlovac. Zahvaljujući toj okolnosti mnogi su nekadašnji žitelji Rečice tu nalazili skromne, pretežno dodate zarade. Jer ovo je kraj u kojem se od uvijek živjelo po najprije od plodova zemlje. Poljoprivreda je danas dominantna gospodarska grana usprkos svekolikom općem društvenom razvitku na širem planu. Mnogo stanovnika ovoga kraja sigurni kruh je potražilo u Karlovcu kamo se godinama putuje na posao, seljaci putuju radi prodaje peradi, stoke i raznih poljoprivrednih proizvoda, a život se provodi u Rečici.
Zanimljiv je geografski položaj Rečice što je onda oblikovalo i način života njezinih žitelja. Između sela Rečice i grada Karlovca nalazi se šuma zvana Šumbar. Na neki način možemo reći da se ispriječila kao prirodna barijera. Rečica je blizu grada, a opet daleka tako da je trebalo urediti cjelokupni društveni život samostalno.
Nažalost župna Spomenica je siromašna i neredovito se vodila pa glavne podatke o župi nalazimo u knjizi “Graditeljska baština Karlovačkog Pokuplja” od dr Milana Kruheka.
